Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), definira oralno zdravlje kao stanje potpune normalnosti i funkcijske sposobnosti zubi i njegovih potpornih tkiva (uključujući okolne dijelove oralnog kaviteta koji su u vezi s ostalom maksilofacijalnom regijom) koji trebaju dati optimalan učinak pri fiziološkim funkcijama osobito s obzirom na žvakanje, fonaciju i fizionomiju.
Usna šupljina glavni je ulaz u ljudsko tijelo te sadrži mehanizme za obranu od mnogih patogena. Ukoliko je integritet usne šupljine ugrožen, ona vrlo lako postaje izvor različitih bolesti koje u velikoj mjeri mogu utjecati na druge dijelove ljudskog organizma.
Stoga su usta zrcalo zdravlja, odnosno bolesti te ukazuju na njezinu prisutnost, kao i na prisutnost štetnih navika u čovjeka (poput pušenja ili pića alkohola te zloporabe droga i/ili lijekova).
Zdravi zubi su dio općeg zdravlja i zadovoljstva trudnice. Samo se svakodnevnom njegom, pravilnom prehranom i redovitom dentalno medicinskom kontrolom može postići lijep i zdrav osmjeh.
Briga o zubima važna je karika u dugom lancu higijenskih navika koje održavaju naše tijelo zdravim. Kao i sve ostale zdravstvene navike, tako se i oralna higijena usvaja u okruženju obitelji, a buduća majka je ta koja bi djecu trebala poučiti o ispravnom načinu prehrane i usvajanju higijenskih navika.
Plak, zubni karijes i parodontna bolest
Plak je nemineralizirana organizirana nakupina mikroorganizama u organskom matriksu mukopolisaharida adheriranih na zube. Količina plaka i broj bakterija u slini u neposrednoj su vezi s ugroženošću svakog pojedinca karijesom. Izgleda kao sluzava skvama na površini zubi koja se teško skida, može se ukloniti mehaničkim čišćenjem, bezbojna je, prostim okom nevidljiva, ali bojenjem uočljiva. Lokaliziran je subgingivalno u sulkusu i parodontnim džepovima (uzrokuje parodontitis) i supragingivalno na zubima (uzrokuje zubni karijes). Streptococcus mutans, Lactobacillus acidophilus i Actinomyices viscosus najodgovorniji su za nastanak kariogene komponente plaka.
Kontrola zubnih naslaga (plaka) i redukcija kariogenih bakterija prva je i najvažnija razina u prevenciji bolesti plaka, a pravilna i potpuna oralna higijena je najdostupnije, najučinkovitije i najjeftinije sredstvo za postizanje tog cilja.
Zubni karijes je kronična, kompleksna bakterijska infekcija koja rezultira miligramskim gubicima minerala iz zuba koji je zahvaćen infekcijom. Usprkos višestrukoj prirodi ove infekcije, glavni čimbenici su bakterije i prehrambene navike koje osiguravaju da se bolest razvije i prepozna.
Parodontna bolest je također infektivna bolest uzrokovana bakterijama. Slično kao i pojava karijesa, ovo oboljenje nastaje kada su uzročnici mikroorganizmi svojim brojem i djelovanjem nadvladali obrambene snage organizma. Glavni etiološki činilac za nastanak karijesa i bolesti parodonta je plak. Stoga te dvije bolesti možemo nazvati bolestima plaka.
Plak star desetak dana počinje kalcificirati. Naime, kiselost plaka uzrokuje povećano izlučivanje minerala slinom, čime organizam nastoji neutralizirati kiseline. Ti minerali iz sline ulaze u plak i talože se, zbog čega mekani plak postupno otvrdnjava, odnosno pretvara se u kamenac. Tako stvoreni tanki sloj kamenca nije gladak kao zub, površina je puna manjih utora i brazda, što pogoduje taloženju novih slojeva plaka, u koji se talože novi minerali iz sline i tako se krug zatvara.
Razvoj karijesa ovisi o četiri usko povezana čimbenika: bakterijama, prehrani, otpornosti domaćina, i proteklom vremenu.
Karijes je infektivan
Karijes se danas smatra infektivnom bolešću. Uzročnici su bakterije (najznačajniji je Streptococcus mutans) koje ne postoje u ustima, dok nema zubi. Nicanjem prvih zubi stvaraju se uvjeti za razvoj bakterija, koje najčešće prenosi majka, jer je ona i najviše u kontaktu sa svojim djetetom. Upravo zbog toga je veoma važno da se buduća mama podvrgne kontroli još prije rođenja djeteta, kako bi se kod nje utvrdila eventualna prisutnost bakterija. Istovremeno, će biti zaštićeno i novorođenče, jer se tako znakovito smanjuje opasnost od prijenosa izazivača karijesa koji mogu ugroziti već prve mliječne zube.
Oralno zdravlje u trudnoći
U dentalnoj medicini zaštita trudnica prema stručnjacima SZO po medicinskim prioritetima dolazi odmah nakon zaštite djece školske i predškolske dobi, staraca i kroničnih bolesnika.
Trudnoća u tijelu žene uzrokuje brojne promjene, hormonske, anatomske, histološke i biokemijske. Sve su one prirodne, a zadaća im je pripremiti organizam žene, buduće majke za trudnoću i porođaj. Premda je trudnoća fiziološko stanje, ona dovodi do psihosomatskih promjena u žena i stvara, uz mnoge neposredne i posredne čimbenike, mnogo povoljnije uvjete za nastanak dentalnog karijesa, patoloških promjena u žena na mekim tkivima usta i drugih oralnih bolesti.
Potrebno je naglasiti da je u trudnoći važno provoditi oralni zdravstveni odgoj. Naime, buduća majka željna je znanja i spoznaje o svemu što je u svezi s njezinim djetetom, jer je ono njezina najveća motivacija. Radi toga tijekom razgovora doktora dentalne medicine i trudnice prilikom njezinog posjeta dentalnoj ordinaciji treba ju potaknuti na razmišljanje o vlastitom zdravlju i rasvijetliti zablude o obolijevanju u trudnoći.
Mnoge žene povraćaju na početku trudnoće. Povraćanje uzrokuje promjene u kiselosti usne šupljine, zbog čega slina postaje kiselija i štetno djeluje na zubnu caklinu. Zbog povećana djelovanja hormona zubno meso (gingiva) je u trudnoći osjetljivije i često burno reagira, dolazi do upale zubnog mesa uz stvaranje džepova i bujanja papila (dio zubnog mesa između zubi).
Zubno je meso (gingiva) kod trudnica podložno upalama te zbog hormonskih promjena (ponajprije promjena u razini estrogena i progesterona u krvi) i često loše oralne higijene lako krvari. Dakle, povećanje opasnosti od razvoja karijesa u trudnoći može se objasniti promjenama kiselosti sline, bujanjem zubnog mesa i stvaranjem džepova, te povećanjem učestalosti nakupljanja plaka.
Svemu tome možemo pridodati promijenjeni način prehrane, ponajprije učestalija prehrana slatkišima, te rijetke posjete ordinaciji dentalne medicine. Nažalost, rijetke su posjete trudnice doktoru dentalne medicine dijelom posljedica pogrešna vjerovanja da su za trudnoće stomatološki zahvati štetni.
Široko je rasprostranjeno i ukorijenjeno vjerovanje da trudnoća povećava sklonost karijesu u tolikoj mjeri da prema nepisanom pravilu u prosijeku svaka trudnoća predstavlja gubitak barem jednog zuba, te da se kalcij iz majčinih zubi gubi tijekom trudnoće. To je potpuno netočno.
Plod potrebu za kalcijem kao i ostalim nutritientima zadovoljava iz majčine prehrane, a ako su ti izvori oskudni, potrebni kalcij se oslobađa iz kostiju majke, a ne iz zubi. Uzroke učestale pojave karijesa tijekom tudnoće treba tražiti u lošoj oralnoj higijeni i fiziološkim okolnostima, jer spolni hormoni povećavaju osjetljivost gingive na iritacije i nastanak gingivitisa.
Gingivitis je opisan u 35 posto trudnica. Pojavljuje se već oko drugog mjeseca trudnoće, a prema nekim iskustvima može nastati i u onih trudnica u kojih je oralna higijena odlična. Trudnički gingivitis jednostavno se liječi uz odgovarajuću njegu i intenzivniju oralnu higijenu.
Ponekad se tijekom trudnoće može razviti peteljkasta, tumorozna tvorba koja se naziva trudnički granulom ili epulis. Nastaje na mjestima s već postojećim gingivitisom ili parodontitisom. Obično nije veći od dva centimetra, može krvariti pri traumi, a s njegovim odstranjivanjem najbolje je pričekati nakon porođaja kad i onako dolazi do značajnog smanjenja epulisa.
Prijevremeni porođaj i parodontna bolest
Istraživanja su pokazala da postoji povezanost između parodontne bolesti i prijevremenog rođenja djece. Zapravo, u trudnica s parodontnom bolešću se rizik prijevremenog porođaja povećava sedmerostruko, a u nekim slučajevima se može raditi i o intrauterinom zastoju rasta ploda. Najvjerojatniji razlog za to je spoj koji potiče trudove (prostaglandin), a može se naći u bakterijama koje žive u usnoj šupljini. Visoke vrijednosti prostaglandina mogu se naći kod žena koje imaju teške oblike parodontne bolesti.
Prehrana u trudnoći i oralno zdravlje
Osim zbog rasta i razvoja ploda, trudnice trebaju voditi računa o prehrani i zbog vlastitoga zdravlja, što uključuje i zdravlje usne šupljine. Trebaju paziti što jedu, posebno izmedu obroka. Slatkiši (rafinirani ugljikohidrati), posebno oni koji se lako lijepe za zube, nisu poželjni, a smiju se jesti samo ako se neposredno nakon uzimanja mogu oprati zubi. Ako se nakon obroka ne mogu odmah oprati zubi, preporučljivo je žvakati žvakaču gumu bez šećera, grickati komad sira ili mrkvu, kako bi se potaknulo izlučivanje sline i mehanički isprali kariogeni ostaci hrane. Dobro je jesti što više hrane koja sadrži vitamin C, jer on jača zubno meso i smanjuje krvarenje. Osim toga poželjno je jesti hranu bogatu kalcijem. Naime, nakon petog mjeseca trudnoce kod žena se povećava potreba za kalcijem, jer se on počinje ugrađivati u koštani sustav i u zube ploda. Iako se kalcij ne može oslobađati iz zubi majke, može se oslobađati iz kostiju pa treba voditi računa da u toj fazi trudnoće ne dođe do slabljenja koštane građe majke.
Oralna higijena u trudnoći
Higijenu usne šupljine treba održavati u skladu s uputama koje je dao doktor dentalne medicine nakon pregleda usta. Iako su opće preporuke identične da zube treba redovito prati, a međuzubne prostore čistiti zubnom svilom i/ili interdentalnim četkicama, ponekad mogu postojati i individualne oralnohigijenske upute trudnici, posebno ako je i prije trudnoće imala problema sa zubnim mesom, ako u ustima ima protetske nadomjestke, implantate, i sl. Da bi se dodatno smanjila količina bakterija u ustima, poželjno je nakon četkanja zubi, pažljivo očetkati i jezik, što će pomoći u održavanju svježeg daha.
Mnoge trudnice u ranoj trudnoći imaju mučnine i često povraćaju nakon čega je poželjno usta dobro isprati vodom, kako bi se neutralizirao kiseli sadržaj usne šupljine. Ako sama zubna četkica kod trudnice potiče refleks povraćanja, potrebno ju je zamijeniti četkicom prikladnijeg oblika i manjih dimenzija s mekim vlaknima.
Kontrole kod doktora dentalne medicine
Pregled treba obaviti čim žena dozna da je trudna. Doktor dentalne medicine će trudnici pokazati kako provesti pravilnu higijenu usne šupljine, odstraniti loše ispune (plombe), kamenac i zubni plak kako ne bi došlo do podraživanja ionako osjetljiva zubnog mesa. Prema tome, nijedna trudnica koja se brine o zdravlju svojih zubi, provodi pravilnu i redovitu higijenu usne šupljine, na vrijeme kontrolira i sanira zube, liječi eventualne upalne promjene u ustima te se i na najmanje krvarenje javlja svom liječniku, zajamčeno neće imati posebnih problema sa zubima, niti više karioznih zubi zbog toga što je trudna. Redovito, profesionalno čišćenje zubi smanjit će i usporiti mogućnost napredovanja početnih karijesnih lezija, dok je one velike lezije, koje se mogu pogoršati i izazvati druge komplikacije, potrebno sanirati što prije, jer zanemareni zubi uništeni karijesom mogu postati izvorom infekcije koja se može proširiti na cijeli organizam, dovodeći u opasnost i majku i dijete. U slučaju potrebe za složenijim stomatološkim zahvatima koji se moraju obaviti prije porođaja, doktor dentalne medicine će u dogovoru s ginekologom izabrati najbolji način i vrijeme liječenja, koje neće štetiti ni trudnici ni plodu.
Fluor
Fluor je prirodni element u tragovima koji učinkovito djeluje u sprječavanju karijesa. Fluor se danas najčešće primjenjuje u obliku pasta za zube, voda za ispiranje, otopina, gelova, lakova (varnish), a u novije vrijeme za primjenu fluora u usnoj šupljini rabe se i žvakaće gume, naprave za otpuštanje fluorida (fluoride releasing devices) te restorativni materijali.
Primjena fluora mora postići maksimalan zaštitni učinak uz minimalan rizik od fluoroze ili neke druge neželjene nuspojave. Takve uvjete u potpunosti zadovoljava topikalna fluoridacija.
Sistemska uporaba fluorida kroz vodu, sol ili tabletice danas gubi na značenju, iako je ne treba u potpunosti isključiti.
Oralno zdravlje djeteta
Svjetski standard, kao i preporuke SZO i Američke akademije za pedodonciju, govore da prvi posjet doktoru dentalne medicine treba uslijediti nakon nicanja prvih zubi, a najkasnije šest mjeseci nakon toga. To prosječno znači do navršene prve godine života djeteta.
Oko šestog mjeseca života započinju nicati prvi zubi i od prvog dana zahtijevaju njegu. Za to će nam poslužiti vata namotana na štapić, kojom ćemo lagano prebrisati zube kako bismo onemogućili stvaranje štetnih naslaga. Proces nicanja završava otprilike s dvije i pol godine. Što dijete ima više zubi, primjerenija postaje upotreba zubne četkice, naravno male, mekane dječje četkice. Danas, u svakom dućanu postoji velik izbor zubnih četkica i na svakoj piše kojoj je dobi namjenjena. Ukoliko se dijete ne doji, ne zaboravimo što ranije zamijeniti bočicu s čašom.
Danas, zdravlje zubi više nije prepušteno slučaju: specijalnim testovima određuje se rizik prema karijesu, a potom posebnim postupcima sprječava njihovo nastajanje. Kada je karijes u pitanju, vrijeme za određivanje rizika je period nicanja prvih zubi. Prava zaštita osigurava se još ranije, prije rođenja, i to kontrolom i zaštitom buduće majke.
Individualni preventivni program obuhvaća određivanje rizika prema oboljenjima zubi i desni, mikrobiološke analize za utvrđivanje količine bakterija, izazivača oboljenja, analizu ishrane, čak i brzinu stvaranja zubnog plaka. Program također obuhvaća obuku i motiviranje pacijenata za održavanje pravilne oralne higijene, pravilne ishrane, kao i primjenu najsuvremenijih sredstava za otklanjanje ili smanjenje bakterija, tako da je danas moguć veoma uspješan oporavak oštećene površine zuba.
Dojenje i oralno zdravlje djeteta
Dojenjem se omogućava skladan razvoj orofacijalne muskulature, pravilan rast i razvoj čeljusti i zuba djeteta te uspostavljanje skladnih međučeljusnih odnosa. Dojenje zahtijeva od djeteta snažne, aktivne pokrete donje čeljusti i jezika koji potiču njihov razvoj i postavljanje u pravilan položaj. Važno je naglasiti da majčino mlijeko nije kariogeno i da akt dojenja ne omogućava dugotrajno zadržavanje mlijeka na površinama zuba djeteta. Ukoliko dojenje iz nekog razloga nije moguće, potrebno je koristiti fiziološki oblikovane dude i dude varalice.
Zaštita zubi zauzima značajno mjesto među mjerama zdravstvene zaštite u trudnoći. Hormonske, anatomske i druge promjene u trudnoći dovode do povećanja rizika pojave bolesti usne šupljine, od kojih je upala zubnog mesa najčešća. Pravilnoj prehrani, odgovarajućoj oralnoj higijeni i zaštiti zdravlja zubi treba pristupiti već na početku trudnoće, kako bi se odgovarajućim zdravstveno odgojnim i preventivnim mjerama spriječio nastanak bolesti. U trudnoći počinje prevencija zdravlja zubi potomstva, jer će se trudnica poučiti o osnovnim preventivnim zaštitnim zubozdravstvenim mjerama u dojenčeta. Pri tome valja naglasiti važnost prirodne prehrane koja omogućuje pravilan razvoj orofacijalne muskulature, pravilan rast i razvoj čeljusti i zubi djeteta.
